Spiralna dinamika

[Zdravko Palavra]

SPIRALNA DINAMIKA

Američki profesor psihologije Claire W. Graves šezdesetih godina osmislio je spiralni model evolucije dinamičnih ljudskih sistema. Sam Graves je tu evoluciju opisao na sljedeći način. Na svakom stupnju ljudske egzistencije čovjek traga za svetim gralom, za načinom života kojim treba živjeti. Na prvom stupnju je u potrazi za automatskim fiziološkim zadovoljenjem. Na drugom on traži siguran način života, što prati potraga za herojskim statusom, za moći i slavom, nakon toga treba mu unutarnji mir, pa opet materijalni užitak, onda traga za ugodnim odnosima, pa za samopoštovanjem koje opet vodi u potragu za mirom u neshvatljivom svijetu. I kad sve to pronađe, opet neće biti miran već će gledati prema devetom stupnju potrage. Kada kreće na svaku od tih potraga on vjeruje da će pronaći odgovor na svoju egzistenciju, na njegovo iznenađenje rješenje egzistencije na jednoj razini otvara nova pitanja na drugoj. „The quest he finds is never ending.“

Don Beck i Chris Cowan su temeljnom Gravesovom modelu dodali memetiku, znanost nastalu na prijedlog Richarda Dawkinsa, koji u knjizi Sebični gen predlaže naziv za ono što se prenosi kao kulturni gen, riječ mem. Memi su informacijski paketi koji se poput virusa prenose od društva do društva ili od uma do uma. Kako Dawkins primjećuje, prijenos kulture analogan je prijenosu gena jer, iako je u biti konzervativan, može dovesti do određenog oblika evolucije. Memi su osnova kulturne evolucije. Kao primjere mema Dawkins navodi ideje, modu, način zidanja lukova i sl. Memi se šire masovnim medijima, razgovorom, pismom, političkim diskursom i sl. Oni izgrađuju identitet pojedinca i formiraju poruke koje on upućuje svijetu oko sebe, a mijenjaju se ovisno o težištu memetičkog koda. Spiralna dinamika smatra da ljudska priroda nije osobito trajna: ljudi izloženi određenim životnim uvjetima sposobni su prilagođavati se okolini konstruiranjem složenijih konceptualnih modela svijeta koji im omogućuju suočavanje s novim problemima. Svaki novi model uključuje i prerasta prethodne modele. Beck i Cowan (1996) prema prethodnim zamislima socijalnog psihologa Clairea Gravesa zamislili su te modele organizirane oko vMema (vMemes): sustava temeljnih vrijednosti primjenjivih kako na pojedince tako i na kulture. Te strukture se pretaču u svjetonazore, stupnjeve psihološke egzistencije, organizirajuće principe i načine života.

Spiralnu dinamiku je popularizirao i dodatno razradio američki filozof i psiholog Ken Wilber, rodonačelnik integralne teorije. Integralna teorija je primijenjena na problem međusobnog utjecaja kulture i društvene strukture zbog toga što je ona (Wilber, 2000; 2005) postavljena šire, tako da obuhvaća komunikacijske medije (tehnologiju) i mentalitet, te dublje jer prelazi utjecaj masovnih medija, razmatranjem personalne komunikacije, ali i novih medija (koji su i masovni i personalni). Naspram zagovaratelja dobrih strana globalizacije (Friedman, 2003; 2010), Wilber (2005: 288-290) prepoznaje glavni uzrok problema vezanih uz Internet, medij kojeg mnogi smatraju odrazom globalne svijesti i pokazateljem napretka svijesti. On se pita „Kakve koristi ako nacisti imaju Net?“ Odgovarajući da rast tog globalnog medija neće omogućiti i transformaciju ljudskog društva. Taj globalno tehnološki rast mora pratiti paralelan društveni, kulturni i osobito intencionalni razvoj individualne svijesti.