Situacijski performativan orkestar mobitela

[Vesna Srnic]

U tom prastarom suodnosu „čovjek vs. tehne“ sve još od doba alatki od kamena, metala, pa potom stroja i robota kao produžene ruke, čovjek propituje rezultate svojih umijeća, vještina i tehnika... Nikada u povijesti tehničkih izuma nije bilo toliko važno očuvati humani „non-blocking algorithm“, svoju životnost kao što je to danas, kada ovisi o ljudima kako će koristiti tehnologiju: afirmativno (kreativno) ili destruktivno (pretjerano). U tom smislu tehnologija u našim životima se pojavljuje kroz opoziciju „raspjevani optimizam“ -  „pesimizam“, a istina se onda uvijek tako ispostavlja, kao spoj suprotnosti ili „srednji put“ (media-via). Znamo da  su ljudi i nekoć propitivali svoje alatke i „kamenovali“ njima, potom kovali mačeve, koristili strojeve ne samo za putovanja, nego i za ratove, te da danas kibernetiziraju svoja tijela i svoj okoliš, iako na dobrobit produžene egzistencije, ipak mnogi svjesno hakiraju, virtualno potkradaju ili uništavaju onu spontanost postojanja o kojoj Huxley (1954.) kaže „(...) postoji i doživljaj, izvan vremena, spajanja s božanskim Tlom“... On zasigurno razmišlja glokalno... Ljepota i mudrost su u dobroti koje vidimo u riječima istog autora kada duhovnost uspoređuje sa pticom na grani: „čekajući bez svrhe, ali u stanju najveće napetosti“... pozornošću koja ne sudi i ne proganja nikoga...   

 

Situacijski performativan orkestar mobitela  upravo je takva „pojačana stvarnost“ u kojoj topli, svibanjski multimedijalno orkestriran narativ nema predznake jezičnog egoizma, nacionalizma, niti ksenofobije, već značenje trajne obrade te stvarnosti. Takvom egzistencijalnom punoćom slojevitog doživljaja studenti ovladavaju svojim „smartphone“ uređajima i performativnim zvukovljem, razlikuju sebe i prijelazne okolnosti od tehnike, ne dozvoljavaju da ih ona nadmudri, nego antropologiziraju tehnologiju kroz našu inovativnu edukaciju i re-kreiranje stvarnosti.

 

                                                                       Autorica projekta:

                                                

                                                                                Dr.sc. Vesna Srnić, znanstvena suradnica