glocal-art

Nevladina organizacija "Kultura, mediji i edukacija" - ARTHEA

Na granici naših svjetova i spoznaja nastaje mržnja prema nepoznatome, svemu što ne potvrđuje naš sustav vrijednosti  koji podupire i održava našu psihu, ali ju i troši kao jednu vrstu ravnoteže koja nije nikad savršeno sazrijevanjem riješena. Prema D. W. Winnicottu, britanskom analitičaru, između tri pozornice doživljavanja stvarnosti nastajemo u svojim emotivnim dojmovima i sklapamo stavove kojima obojimo svoj doživljaj situacije ljudi oko nas i sebe.

Prva od tih pozornica je svijet naše unutarnje psihe koji se razvijao u našoj uskoj suradnji i u sudaru s vanjskim svijetom sve od rođenja. Razvijan prema našoj prvotnoj zadanosti između određenosti figura kojima smo u djetinjstvu bili okruženi, taj se svijet duboko uobličio u svakom biću, a u njemu su se ispreplitali različiti utjecaji vanjskih danih okolnosti. Shizoparanoidna pozicija spoznaje sebe odvojeno od majke kao objekta zadovoljenja je važna unutarpsihička razvojna odrednica koja prema Melanie Klein, britanskoj analitičarki, igra ulogu u određenju povjerenja i nepovjerenja u svijet oko nas. Depresivna pozicija kraja prve godine razvija sposobnost da prihvatimo gubitak. Na toj pozornici unutarnjeg svijeta vladaju principi magije, sile, moći, žudnje i zavisti.

Druga pozornica je pozornica vanjske zbilje sa svim njenim zadanim utjecajima fizikalno-kemijskih zakonitosti i utjecaja grupa i zbivanja u društvu kao i utjecajima odgoja, kulture, tradicije, etniciteta, nacije, podneblja, rase i međuljudskih relacija.

Otkriće je predstavljala spoznaja treće pozornice interakcije unutarnjeg i vanjskog svijeta naše psihe koja se odvija u situaciji događanja između osoba u međuvremenu i međuprostoru isprepletenim najfinijim nijansama postojanja koje rađaju novost događanja u događaju i na taj način uvode u svoju novu pojavnost improvizaciju u koju smo ušli silnicama neplaniranog događanja zadobivajući nova značenja razotkrivena utjecajima nesvjesnog dijela naše psihe. Tu nastaje osjećaj bezvremenosti trenutka i ljepote događanja između ljudi u spoznaji zbiljske različitosti.

Društvena zbivanja svojim snažnim utjecajima utječu na narav tih događanja koja razdvoje osobni doživljaj sebe i drugih iz povezanosti tih sfera kada dolazi do jednostranog doživljavanja svijeta drugih i sebe povlačenjem na unutarnju pozornicu s ponavljanjem zaštita iz ranih frustracijskih razdoblja. Događaju se povezivanje na razini kolektivnog nesvjesnog s transgenercijskim zaštitnim obradama okolnosti u psihi pojedinaca koji se u kriznim zbivanjima povezuju na osnovi ranjivosti i nemoći skrivajući se maskama moći - prepoznatljivim simboličnim utjehama prošlosti.  Tu nastaje i doživljaj neprijatelja obojan strahom iz kojeg se drugog vidi u neljudskim formama kako nas napada i prijeti nametanjem svojeg lišenog lucidnih ljudskih osobina. Povlačenje u takvu autističnu izolaciju unutarnjeg svijeta događa se i u pojedincu, ali i u narodu, u teškim vremenima borbe za identitet i opstanak. Kada to vrijeme prođe, otvore se štitovi naše psihe protiv tih podražaja i uspostave komunikacije i opažanja. Isprva kod pojedinaca dovoljno snažnih i samosvojnih da shvate, a zatim kod grupa, pokreta i političkih grupacija sve do naroda u miru koji postaje otvoren suradnji punom snagom stvarnosti opisanih pozornica. 

Tako i u Brodu na granici država, nacija i vjera novog i starog svijeta, zasljepljenosti i lucidnosti, iste se stvari zbivaju od Rimljana do sad.

Redefiniranje svijeta oko nas koje naš psihički aparat nesvjesno stalno poduzima da nas zaštiti od svega što osporava ili traži promjenu referentnog sustava naše psihe, može uočiti od konflikta slobodni dio psihe koji potiče promjene i koji usklađuje nas sa stvarnosti. Svijest o tome što se događa u unutarnjem, vanjskom i intermedijarnom prostoru je funkcija ega, bitnog dijela psihe koji, ako je intaktan, prepoznaje i emotivni dojam i misao i protok vremena i sjećanje i zbiljsko i imaginarno. Čega je dio taj dio...? Svakako čovjeka, jer bez njega te pojavnosti u ovom svijetu nema.  Čovjek ostaje u doživljaju osobne psihičke ravnoteže do kad je u stanju izbalansirati sve navedene instancije i spojiti ih s doživljajem sebe. Prilagodba da to postigne neprestano traje. Tada je u stanju prepoznati i druge u njihovim neovisnim vrijednostima.

Jugoslav Gojković

Izvori:

Winnicott, D. W.: The Playing and Reality. London: Tavistock Publications, 1974

Klein, M.: Zavist i zahvalnost. Zagreb: Naprijed, 1983.

Freud, S.: Tumačenje snova I i II. Zagreb: ''Stari Grad'', 2001.

Erikson, E. H.: Childhood and Society. Middlesex: Penguin Books, 1972

Berne, E: Koju igru igraš?

Views: 274

Comment

You need to be a member of glocal-art to add comments!

Join glocal-art

© 2024   Created by Vesna Srnic.   Powered by

Report an Issue  |  Terms of Service